Sporna spomen-ploča u Morinju, postavljena 2022. godine bez zakonskih dozvola i mimo saglasnosti državnih i opštinskih institucija, ni dvije godine kasnije nije uklonjena. Iako su inspekcijski organi još tada naložili hitno postupanje, odgovornost se sada prebacuje na sam vrh izvršne vlasti, uz obrazloženje da je u pitanju „kompleksno i osjetljivo pitanje“.

Ministarstvo kulture i medija, koje vodi Tamara Vujović, saopštilo je da će konačnu odluku donijeti premijer Milojko Spaić. U prvi plan stavlja se „međunarodni kontekst i dobrosusjedski odnosi“, što kod dijela javnosti izaziva sumnju da se država ponaša previše snishodljivo prema zahtjevima Zagreba, imajući u vidu koliku ulogu Hrvatska ima u procesu pregovora o pristupanju EU.

Diplomatsko oružje


Ploča u Morinju podignuta je u oktobru 2022. u prisustvu hrvatskih ministara Gordana Grlića Radmana i Tome Medveda, uz tadašnje crnogorske ministre Ranka Krivokapića i Raška Konjevića. Sve je urađeno bez zakonske procedure i bez odluke Vlade i Opštine Kotor. Ipak, i nakon donesenog rješenja o uklanjanju, Vojska Crne Gore je više puta zaustavljala akciju, postupajući po naređenjima vrha Generalštaba.

Za Zagreb ta ploča nije samo mjesto sjećanja – već i sredstvo političkog uticaja. Ministar spoljnih poslova Hrvatske otvoreno je poručio da se bilo kakvo mijenjanje ploče može shvatiti kao udarac na odnose između dvije države. Drugim riječima, spomen-obilježje je pretvoreno u diplomatsko oružje, koje Hrvatska koristi kao uslov i poluge u odnosima sa Podgoricom.

Umjesto primjene važećih propisa, zvanična Podgorica stalno naglašava „međunarodnu osjetljivost“. Takvo ponašanje sve više liči na političko izbegavanje odgovornosti i popuštanje susjednoj članici EU. Sama činjenica da ploča sadrži formulacije o „velikosrpskoj agresiji“, dovoljna je da se u dijelu javnosti otvori pitanje – zašto država nije sposobna da ukloni spomenik podignut suprotno svojim zakonima?

Test državne samostalnosti


Umjesto da odavno bude uklonjena, morinjska ploča i dalje stoji kao podsjetnik na nedosljednost i političku popustljivost. Ukoliko je država nesposobna da sprovede sopstvene odluke, pitanje je šta će se dešavati kada na stolu budu još osjetljiviji uslovi iz Brisela i Zagreba.

Morinj je tako postao više od lokalnog pitanja istorijskog sjećanja – pretvorio se u test državne samostalnosti Crne Gore i njene volje da poštuje sopstvene zakone, bez obzira na pritiske susjednih država.