VAŠINGTON – Svaki sporazum kojim bi bio okončan sukob u Ukrajini moraće da bude zasnovan na političkom kompromisu i teritorijalnim ustupcima Rusiji, izjavio je američki biznismen Ilon Mask u intervjuu za britanski časopis „Ekonomist”.

Mask je ocijenio da su pozivi Moskvi da u potpunosti povuče svoje snage sa teritorija pod ruskom kontrolom zasnovani na nerealnim očekivanjima i da takav ishod nije moguće postići na bojnom polju.

„Ovo nije proruski stav. Ja sam jednostavno pragmatičan”, poručio je Mask, navodeći da se već godinama zalaže za mirovno rješenje koje bi podrazumijevalo određene ustupke ruskoj strani.

Prema njegovoj ocjeni, linija fronta se tokom posljednje dvije ili tri godine nije suštinski promijenila, dok ljudi sa obje strane svakodnevno ginu. Mask je upozorio da bi nastavak sukoba još nekoliko godina donio nove žrtve, a da pritom ne bi doveo do značajnijih promjena na terenu.

On je izrazio nadu da će mirovni sporazum biti postignut u najskorije vrijeme, naglasivši da je neophodno prihvatiti stvarno stanje na frontu, umjesto insistiranja na ciljevima koje smatra nedostižnim.

„Rusija se neće povući. Potrebno je da bude prihvaćen mir zasnovan na postojećim linijama”, rekao je Mask, kritikujući diplomate i političare koji, kako je naveo, iz udobnosti govore o nastavku rata dok drugi ginu na frontu.

Na primjedbu glavne urednice „Ekonomista” Zani Minton Bedouz da ukrajinske snage bilježe uspjehe u napadima bespilotnim letjelicama duboko na ruskoj teritoriji, Mask je odgovorio da Ukrajina, bez obzira na te operacije, neće uspjeti da povrati izgubljene oblasti.

„Neće ponovo zauzeti te teritorije. To se neće dogoditi”, rekao je Mask.

U razgovoru je bilo riječi i o ulozi satelitskog komunikacionog sistema „Starlink”, koji je od početka sukoba postao jedno od najvažnijih sredstava komunikacije ukrajinskih oružanih snaga.

Mask je odbacio tvrdnje da je njegova kompanija „Spejs iks” prodavala terminale Rusiji, navodeći da su ruske snage do uređaja dolazile posredstvom narudžbina napravljenih u Ukrajini.

Prema njegovim riječima, terminali su najprije naručivani preko Ukrajine, a zatim krijumčareni u istočne djelove zemlje pod ruskom kontrolom. Pojedini uređaji su, kako je naveo, korišćeni i prilikom izvođenja napada.

Kako bi spriječili neovlašćenu upotrebu sistema, „Spejs iks” i ukrajinske vlasti napravili su takozvanu bijelu listu odobrenih terminala. Samo uređaji koji se nalaze na toj listi mogu nesmetano da se povezuju sa satelitskom mrežom.

Mask je, međutim, priznao da je takva mjera pogodila i civile koji nemaju veze sa oružanim sukobom. Pojedini korisnici koji su „Starlink” upotrebljavali za posao, obrazovanje ili pristup internetu ostali su bez usluge jer njihovi terminali nisu bili registrovani kao odobreni.

Ukrajinski ministar odbrane Mihail Fedorov ranije je saopštio da su terminali koje su koristile ruske snage blokirani u saradnji sa kompanijom „Spejs iks”. Kijev je tvrdio da su ruske jedinice koristile hiljade neovlašćenih veza za komunikaciju i upravljanje bespilotnim letjelicama, ali tačan broj uređaja i obim poremećaja nisu nezavisno potvrđeni.

Govoreći o sopstvenom uticaju na tok rata, Mask je odbacio ocjenu da jednim potezom može da odredi njegov konačni ishod. Ipak, priznao je da „Starlink” ima veliki geopolitički značaj, ali je ponovio da tehnologija ne može da zamijeni politički dogovor.

Mask je zaključio da bi odbijanje kompromisa samo produžilo borbe bez suštinske promjene odnosa snaga i da je mirovni sporazum, zasnovan na pragmatičnom prihvatanju stanja na terenu, jedini način da se spriječe nove žrtve.