OSVETILI MOSKVU UZ BOŽJI BLAGOSLOV Prije 210 godina ruske trupe su zauzele Pariz i pobijedile Napoleona
31. marta 1814. godine ruska vojska Aleksandra I, na čelu savezničkih snaga, svečano je ušla u Pariz. Ovome je prethodio žestok juriš na grad, tokom kojeg je slomljen otpor branilaca. Pad francuske prestonice doveo je do abdikacije cara Bonaparte sa prestola i stavio tačku na višegodišnje Napoleonove ratove. Zašto Napoleon nije mogao da nastavi borbu? Koju su taktiku koristili protivnici? Aloonline.me podsjeća na tok događaja.
„Dugo smo čekali, Vaše Veličanstvo!“
U dva sata ujutru 31. marta 1814. godine u selu Lavilet, blizu Pariza, zaključen je sporazum između predstavnika ruskog cara Aleksandra I Karla Neselrodea i francuskih maršala Ogista Marmona i Adolfa Mortijea o predaji pariskog garnizona.
Prema postignutim dogovorima, francuske jedinice trebalo je da napuste francusku prestonicu u sedam sati ujutru. U podne su u Pariz ušle trupe savezničkih vojski, koje su, uz vijorenje zastava, uz ritam bubnjeva i muzike svečano marširale ulicama grada, ispunjenim radoznalim Parižanima. Mnogi građani su se popeli na krovove kuća, odakle su gledali trupe koje su prolazile.
Kavalkadu su predvodili ruski stražari na konjim i kozaci, za njima husari i kirasiri Pruske garde, zatim su jahali draguni i husari Ruske garde. Aleksandar I je jahao na izvjesnoj udaljenosti od konjice, lijevo od njega je bio pruski kralj Fridrih Viljem III, a sa desne strane ruskog cara bio je glavnokomandujući savezničkih snaga, austrijski feldmaršal Karl Filip zu Švarcenberg, predstavnik austrijskog cara Franca II.
Sam Franc II nije učestvovao u proslavi zbog osjetljivog pitanja – njegova ćerka Marija-Luiz bila je supruga Napoleona Bonaparte.
Monarhe je, držeći distancu poštovanja, pratila impresivna pratnja koju je predvodio ruski komandant Mihail Barkli de Toli, kojeg je Aleksandar I unaprijedio u čin feldmaršala zbog zauzimanja Pariza.
Mještani su bili posebno zadivljeni impresivnim brojem neprijateljskih artiljerijskih oruđa i neobičnim kalmičkim jedinicama za evropsko oko. Povorku su zatvorili austrijski i ruski grenadiri, pješadija Ruske garde i jedinice ruskih kirasira.
Kako su se kretali ka centru Pariza, raspoloženje javnosti se promijenilo: Parižani, koji su očekivali skoru odmazdu za Moskvu, koja je bila razorena 1812. godine, vidjeli su da se neprijateljske jedinice ponašaju suzdržano i prijateljski. U masi su počele da se pojavljuju bijele lojalističke zastave, trupe su dočekane povicima: „Živeo Aleksandar i Vilhelm!“, „Živjele Rusija i Pruska!“
Stigavši do Jelisejskih polja, ruski car i njegova pratnja su se zaustavili, puštajući trupe da prođu. Kralja je odmah opkolila ogromna gomila, iz koje je jedan Parižanin pronašao put do monarha i radosno povikao: „Dugo smo čekali dolazak Vašeg Veličanstva!“ Aleksandar I, koji je tečno govorio francuski, je odgovorio:
– Hrabrost vaših vojnika spriječila me je da dođem ranije.
Fraza se odmah proširila gradom, koju su oduševljeni građani ponavljali od usta do usta.
Napoleon je bio u kraljevskom zamku Fontenblo, 70 kilometara jugoistočno od Pariza. Saznavši šta se dogodilo, francuski car je žurno poslao saveznicima diplomatu Armana de Kolenkura sa predlogom za mir, kako bi, uljuljkavši budnost protivnika, za tri-četiri dana prikupio nove trupe za odlučujuću bitku.
Ali njegov trik nije uspio: Aleksandar I je rekao Kolenkuru da je Francuska umorna od Bonaparte. Francuski Senat je 3. aprila proglasio Napoleonovo uklanjanje sa vlasti.
Francuski car je 4. aprila objavio okupljenim trupama: „Vojnici, neprijatelj, tri marša ispred nas, zauzeo je Pariz. Moramo ga izvući odatle. Kunemo se da ćemo pobijediti ili poginuti, da uzvratimo uvredu nanijetu Otadžbini i našem oružju!“
Vojnici su odgovorili uzvicima odobravanja, ali maršali nisu podržali Napoleona: bili su umorni od borbe. Vojskovođe su saopštile da će napad izazvati osvetu saveznika, koji će odgovoriti spaljivanjem Pariza i istrebljenjem njegovih stanovnika, čiji je broj premašio 700 hiljada ljudi. Bonaparta je 6. aprila abdicirao sa prestola u korist svog mladog sina Napoleona II.
„Završiti rat ne vojnim, već političkim sredstvima“
Godine 1812. Napoleon je izgubio svoju Veliku armiju u Rusiji. Međutim, francuski car nije prihvatio poraz i, vraćajući se u domovinu, okupio je nove trupe, sa kojima je ušao u rat u Njemačkoj i na Pirinejskom poluostrvu sa članovima Šeste antifrancuske koalicije: Rusijom, Engleskom, Pruskom, Austrijom, Švedskom , Španijom, Portugalom i nizom malih njemačkih država.
Godine 1813, tokom bitaka, bogatstvo se naslanjalo ili na stranu francuskog komandanta ili na stranu njegovih protivnika, čiji se broj armija sve više povećavao. Do kraja godine, savezničke snage su očistile Njemačku i Španiju od Napoleonovih jedinica i u januaru 1814. izvršile invaziju na samu Francusku iz različitih pravaca.
Sovjetski istoričar Evgenij Tarle je primijetio: „Napoleon je, kako su se opasnosti povećavale, postajao sve energičniji. Davne 1812. maršali su vidjeli neku vrstu težine, umora Napoleona, slabljenja njegovog vojnog genija. Ali sada, u februaru i martu 1814, nisu mogli da vjeruju svojim očima: pred njima je ponovo bio general Bonaparta, mladi heroj Italije i Egipta.“
Uprkos brojčanoj nadmoći saveznika, francuski car im je u bitkama kod Šampobera, Monmirala, Šato-Tijerija, Brijena, Vošana, Montroa, Kraona, Arsi-sur-Oba nanio niz poraza ili ih ozbiljno potukao. Posebno teško za pruskog feldmaršala Gebharda Leberehta Bluhera, čije su trupe 1814. više puta podbacile u sukobima sa Francuzima.
Daleki rođak i nepomirljivi Napoleonov neprijatelj, francuski, a kasnije ruski politički i vojni vođa Poco di Borgo, izjavio je u savezničkom taboru:
Cilj rata je u Parizu. Dok razmišljate o bitkama, rizikujete da budete poraženi, jer će Napoleon uvijek bolje voditi bitke od vas i zato što će njegova vojska, iako nezadovoljna, ali potpomognuta osjećajem časti, dozvoliti da bude ubijena do poslednjeg čovjeka dok je Napoleon u blizini.
Di Borgo je naglasio: „Moramo težiti okončanju rata ne vojnim, već političkim sredstvima. Dodirni Pariz samo prstom, i kolos Napoleon će biti svrgnut, time ćeš slomiti njegov mač koji mu ne možeš oteti.”
Gotovo istovremeno sa ovim, ruski kozaci su Napoleonu dostavili presretnuto pismo Marije-Lujze, u kojem je carica pesimističkim riječima obavijestila svog muža o raspoloženju u francuskoj prestonici.
Na vojnom savjetu 24. marta Aleksandar I, Fridrih Vilijam III i Franc II odobrili su plan za napad na Pariz. 25. marta, u bici kod Fer-Šampenoaza, saveznička konjica i artiljerija su pobijedili korpus maršala Marmona i Mortijea, koji je izgubio 11 hiljada vojnika i oficira ubijenih i zarobljenih. Gonjeni neprijateljskom konjicom, ostaci trupa dva francuska maršala povukli su se u Pariz, pridruživši se redovima njegovih branilaca.
Dana 27. marta, Napoleon je saznao za hrabar manevar neprijatelja, izjavivši sa odobravanjem: „Ovo je odličan šahovski potez. Nikada ne bih vjerovao da je bilo koji saveznički general sposoban da uradi ovo.” Posle ovoga, francuski car je brzo pojurio u Pariz, gdje su se sa sjeveroistoka u tri glavne kolone približavale savezničke trupe sa ukupnim brojem do 100 hiljada vojnika i oficira.
Odbranu francuske prestonice vodio je Žozef Bonaparta, kralj Napulja i Španije, koji nije imao vojničke talente svog mlađeg brata. Imao je na raspolaganju oko 40 hiljada ljudi, a kraljeva desna ruka bio je načelnik štaba nacionalne garde zemlje, maršal Bon Andrien Jeannot de Moncei. Žozef Bonaparta je uputio njega i Mortijea da brane lijevo krilo na pozicijama odbrane, dok je desni pripao Marmontu.
Teren nije bio pogodan za ofanzivne akcije: Pariz je sa tri strane bio okružen rijekom Senom i njenom desnom pritokom Marnom, a kanal Ork se takođe ulivao u Senu. Sa sjevera i sjeveroistoka grad je štitio lanac brda, od kojih je najveće brdo bio Monmartr visoko 130 metara, na kome je Žozef Bonaparta opremio svoje komandno mjesto.
Istovremeno, branioci su imali malo vremena za izgradnju utvrđenja, a udaljenost od prednjih položaja do centra Pariza nije prelazila deset kilometara.
U početku su saveznici planirali da izvrše juriš sa više strana istovremeno, ali su, s obzirom na to da ih je jurio francuski car, odlučili da što prije zauzmu Pariz. Stoga, kada je Barkli de Toli prvi prišao gradu sa sjevera, nije čekao trupe Bluhera i prestolonaslednika Virtemberškog.
„Pariz je prekriven topovskim đulima“
Napad na Pariz počeo je u šest sati ujutru 30. marta: 2. pešadijski korpus generala Eugena Virtemberškog napao je selo Pantin, a 1. pješadijski korpus generala Nikolaja Rajevskog, zajedno sa konjicom generala Petra Palena, krenuo prema Romenvilu.
Aleksandar I, koji je bio sa jedinicama Barklaja de Tolija, poslao je izaslanike Žozefu Bonaparti, naređujući im da im prenesu da „na bajonete ili na ceremonijalnom maršu, na ruševinama ili u palatama, ali danas Evropa mora da prenoći u Parizu“. Međutim, na izaslanike je pucano i jedva su uspjeli da pobjegnu.
Ruske trupe su zauzele Pantin i Romenvil, nakon čega je Marmont napao napadače sa tri pješadijske divizije. Žestoka bitka za sela, u kojoj su Rusi izgubili samo hiljadu i po ljudi, trajala je dva sata, nakon čega je general Virtemberg zatražio pojačanje od Barklaja de Tolija.
Kao odgovor, ruski glavnokomandujući uveo je u bitku dvije divizije 3. grenadirskog korpusa – 1. grenadirskog generala Pavla Čoglokova i 2. grenadirskog generala Ivana Paskeviča – kao i Prusko-badensku gardijsku brigadu pukovnika Karla fon Alvenslebena, preokrenuvši tok bitke: Francuzi su se povukli u visine Belvila, pod zaštitom njegovih baterija.
U 11 časova ujutru Bluherove trupe su ušle u bitku, napale lijevo krilo francuske odbrane; u jedan sat posle podne jedinice Prestolonaslednika Virtemberškog napale su desno krilo. Saveznici sa svih strana počeli su da potiskuju neprijatelja, koji se, režući, polako povlačio ka Parizu. Sa visine Monmartra, Žozef Bonaparta je mogao svojim očima da vidi da u gradu jurišaju glavne savezničke snage.
Nakon što je od maršala Marmonta dobio alarmantan izvještaj da su mu snage na izmaku, napuljski kralj je delegirao Mortijeu i Marmonu ovlašćenje da pregovaraju sa saveznicima, a on je sam, bojeći se da bude zarobljen, žurno napustio Pariz.
Saznavši za bjekstvo glavnog komandanta, Marmont je poslao izaslanike Aleksandru I sa zahtjevom da zaustavi neprijateljstva. Ruski car je pregovore sa Francuzima povjerio svom ađutantu, pukovniku Mihailu Orlovu, od koga je tražio da prenese sledeće riječi: „On će narediti da se bitka prekine ako se Pariz preda, inače do večeri neće se znati mjesto gdje je bila francuska prestonica“.
U potvrdu njegovih riječi, korpus od 17.000 vojnika generala Aleksandra Lanžerona (francuskog emigranta u ruskoj službi – prim.aut. aloonline.me) upao je na Monmartr. Francuski artiljerci su uspjeli da ispale samo jednu salvu iz svojih pušaka – za nekoliko minuta zarobljeno je 29 topova i 150 zarobljenika, ostali vojnici su ubijeni ili su pobjegli u grad. Francuska konjica je pokušala da povrati baterije, ali je odbačena i razbacana.
Sudbina Pariza je bila odlučena: sa visina Monmartra, grad je zapljusnula artiljerijska vatra.
Ađutant generala Rajevskog, štabni kapetan i pjesnik Konstantin Batjuškov, pisao je prijatelju:
Sve visove zauzima artiljerija; još minut, i Pariz će biti bombardovan topovskim đulima. Da li želiš ovo? Francuzi su poslali oficira da pregovara, a puške su utihnule. Pored nas su prošli ranjeni ruski oficiri i čestitali nam pobjedu. Bog blagoslovio! Vidjeli smo Pariz sa mačem u rukama! Osvetili smo Moskvu!“ – ponavljali su vojnici previjajući rane.
Kada se sreo sa Lanžeronom, Aleksandar I mu je rekao: „Gospodine grofe, vi ste ga izgubili na visovima Monmartra, a ja sam ga našao. I uručio je najvišu nagradu Ruske imperije, orden Svetog Andreja Prvozvanog.
U prisustvu Mortijea i Marmona, pukovnik Orlov je sastavio nacrt u osam tačaka za predaju Pariza, koji su maršali odobrili. Ugovor je predviđao da će francuske trupe slobodno napustiti grad, koji će prepustiti velikodušnosti savezničkih monarha.
Saveznici su u bici za Pariz izgubili devet hiljada ljudi, od toga šest hiljada vojnika i oficira ruskih, Francuzi četiri hiljade vojnika.
Bonapartinom carstvu je zadat smrtni udarac: prema Pariskom ugovoru od 30. maja 1814. Francuska se vratila u granice iz 1792. godine.
Sto dana Napoleona 1815. godine, kada je on, pobjegavši iz izgnanstva na ostrvu Elba, nakratko preuzeo vlast u Francuskoj, više nije moglo da utiče na tok istorije.
Možda vas zanima
Žurnal
MILO, IMALI SMO KADA UMIRATI OD STRAHA
11:12 ∙ Stav ∙ 0DA LI NEKO ZNA KO JE ALEKSEJ DURAKOV?
11:19 ∙ Stav ∙ 0Polls
- Loading ...
Ovan
21.3 - 20.4
Neočekivani splet okolnosti zahtevaće vanredne mere. Zastoj u pregovorima iziskuje primenu kompromisnog rešenja. Sada nije vreme da istrajavate na svojim zamislima, pokušajte da se prilagodite novonastaloj situaciji.
Slobodne Ovnove očekuje početak veze sa osobom koju poznaju preko posla. Bićete vrlo zainteresovani. Moguć je povratak bivše ljubavi. To će vas staviti u nedoumicu.
Variranje pritiska. Sada se aktiviraju sve vaše slabe tačke, pa je važno da budete oprezni. Ništa ne prepuštajte slučaju i konsultujte lekara za sve nedoumice.
Bik
21.4 - 21.5
Zahvaljujući vašim mudrim poslovnim potezima, vaša finansijska situacija drastično će se popraviti. Jako dobro umete da procenite situaciju, znate kada je pravo vreme da započnete poslovne pregovore, ali i kako da ih na pravi način vodite.
Bikovi koji su u braku mogu imati problem sa partnerom. Konfrontacija različitih stavova je neizbežna. Kako ne bi došlodo žešćih svađa, pokušajte da nađete meru u svojim stavovima.To može donekle smiriti situaciju.
Na polju zdravlja vas očekuju manji problemi sa probavom, stomak vam je osetljiv i moguće je da vam neće prijati baš sva hrana.
Blizanci
22.5 - 21.6
Jedan saradnik zadaje vam probleme u poslednje vreme. Imate lažne prijatelje koji su spremni da podriju vašu poziciju kod nadređenih. Sami ste toga svesni, ali za sada nemate priliku da reagujete. Ipak, kada za to dođe vreme, umećete da iskoristite svoje prednosti.
Posebno ljubavno namagnetisanje između vas i osobe koja nije slobodna predstavlja glavni izazov. Prosto se u vazduhu oseća privlačnost. Rado ćete se upustiti u tu avanturu, ali da li je to zadovoljavajuće za vas?!
Vreme je da više mislite na sebe i svoje zdravlje.
Rak
22.6 - 22.7
Ukoliko imate privatni biznis, pred vama je veliki napredak. Oprez s novim saradnicima, moguć je konflikt. Prećutite i kada biste rado odgovorili. Možda ima je potrebno vreme da se uklope.
Uživate naklonost planeta, pa ćete imati veoma buran i uzbudljiv period na ljubavnom planu. To će vam neobično prijati, željni ste dešavanja i promena. Ako ste zauzeti, očekujte burnu, strasnu vezu, sa dosta sukoba, bar dok se ne naviknete jedno na drugo.
Na polju zdravlja su mogući problemi sa disajnim putevima, sinusima, plućima, moguća je prehlada, grip.
Lav
23.7 - 22.8
Sadašnji aspekti mogu vam doneti konflikt interesa na poslu, kao i neočekivane prepreke u okviru poslovne komunikacije. Nemojte nametati svoje stavove onima koji se ne slažu sa vašim stavovima. Nekada ne trpite suprostavljanje.
Nalazite se pred izazovom da započnete tajnu vezu sa osobom koja nije slobodna. Sada vam ne treba ozbiljan odnos, već avantura. Uživaćete u njoj, morate prigrabiti svu lepotu ovog odnosa.
Kada je u pitanju zdravlje, tokom ove faze možete da budete skloni gojenju, pa je važno da povedete računa o ishrani.
Devica
23.8 - 22.9
Device koje planiraju da putuju i rade u inostranstvu čeka veliki uspeh i potpisivanje ugovora. Ipak, budite oprezni kada to činite. Moguć je previd, zbog kojeg kasnije trpite.
Stvari se konačno odvijaju u skladu sa vašim željama. Dolazi do sve većeg zbližavanja između vas i partnera. Počinjete zajedno da planirate.
Podsvesni strahovi. Mogući su i problemi sa grlom, upalama i infekcijama koje zahvataju grlo. Savetujte se sa lekarom, moguća je preporuka za uzimanje antibiotika, ali je možda bolje da pribegnete tolim napicima, septoletama.
Vaga
23.10 - 23.10
Ukoliko se bavite kreativnim poslom i komunikacijama, uspeh vam je zagarantovan. Umete da prikažete projekte i poslove na najbolji način, pa partneri uvek sagledaju onu pozitivniju stranu ugovora. Aspekti su vam naklonjeni, očekujte potpisivanje dugoročnog, sjajnog ugovora, koji će vas malo izvući iz finansijskih problema.
Nalazite se u iskušenju da pređete granicu prijateljstva jer već duže vreme osećate mnogo više od toga prema jednoj osobi. Vreme je da otvoreno porazgovarate i predočite joj šta zapravo osećate.
Imate probleme sa migrenom.
Škorpija
24.10 - 22.11
Ovaj dan donosi vam dobru komunikaciju sa poslovnim partnerima. Iskoristite odličnu poslovnu priliku. Umećete da je iskoristite na pravi način. Sledi finansijski uspeh.
Danas možete da upoznate svoju srodnu dušu preko prijatelja ili kolega sa posla. Već ste dugo sami i prija vam društvo pozitivne osobe. Vaš predlog za susret na jednom potpuno izolovanom mestu, biće prihvaćen sa oduševljenjem.
Očekuju vas problemi sa glavoboljom, nesvesticom, niskim pritiskom. Spremni ste za jednu detaljnu analizu, kako bi konačno rešili problem.
Strelac
23.11 - 21.12
Izuzetno ste zadovoljni svojom finansijskom situacijom. Danas vas očekuju uspešni pregovori, kao i razgovor sa nadređenima. Sada možete zahtevati određene beneficije, povlastice. Nikako ne propuštajte razgovor o povišici, jer je sada pravo vreme da reagujete. Kasnije vam se možda neće pružiti prilika.
Obnavljanje veze sa osobom iz prošlosti predstavlja dominantnu temu, moguća je dilema. Sada već znate u šta se upuštate!
Generalno ste malaksali, oslabljeni, mogući su i problemi zbog hroničnog umora. Proverite krvnu sliku.
Jarac
22.12 - 20.1
Nalazite se pred velikom odlukom, u pitanju je velika dilema između dve dobre opcije. Poslušajte svoju intuiciju. Privlače vas oba posla, ali se plašite da ne donesete pogrešnu odluku. Ukoliko ne znate šta da činite, posavetujte se sa starijom osobom koja ima više iskustva.
Jarčevi koji su u vezi, danas mogu doneti konačnu odluku o svojoj budućnosti i o svom budućem statusu. Nise baš sigurni, ali ste svesni da je vreme da se zadržite uz partnera.
Problemi sa nervnim sistemom su naglašeni, kao i sa cirkulacijom, nogama, stopalima, zglobovima, ali i sa srcem.
Vodolija
21.1 - 19.2
Preveliki broj obaveza danas može da vam zada ozbiljne probleme. Poštujte prioritete kako biste ispunili rok. Umete da se blokirate zbog tenzije, straha, da nećete na vreme završiti poslove. Obezbedite se tako što ćete jedan deo obaveza prepustiti drugom saradniku u koga imate poverenja.
Današnje iznenađenje sastoji se u prelasku granice prijateljstva sa osobom koju već duže vreme poznajete. Bićete zatečeni snagom emocija, ali ćete se pitati da li ste negde pogrešili, jer ako dođe do prekida, nema više ni prijateljstva.
Vrtoglavica.
Ribe
20.2 - 20.3
Ovaj dan donosi uspeh Ribama koje rade preko interneta i sarađuju sa inostranstvom. Potrudite se da precizno utvrdite uslove poslovanja da kasnije ne bi došlo do nesporazuma. Ne biste smeli ništa prepuštati slučaju, niti pristati na usmene dogovore i obećanja. neće biti ispunjena.
Između vas i partnera pojavilo se nepoverenje. Ne dopustite da se jaz među vama produbljuje. Ispravite situaciju na vreme.
Česta ukočenost vas prati kao i bolovi uleđima. Posavetujte se sa fizioterapeutom oko toga. Dobićete program vežbi koje ćete morati svakodnevno upražnjavati.