Krešo Pandžić, klimatolog iz Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske, tvrdi da su juni i juli ove godine statistički bili znatno topliji od višegodišnjeg prosjeka od 1981. do 2010. godine, uz češća ekstremno topla razdoblja koja utiču na zdravlje ljudi.
Velike poplave i sve češća i duža razdoblja suše
„Klimatski scenariji predviđaju porast učestalosti toplih talasa na području jugoistočne Evrope u narednim godinama odnosno decenijama, zavisno od scenarija emisija staklenih gasova“, tvrdi Pandžić, koji upozorava na posljedice koje će izazvati visoke temperature.
No, vrućine su samo dio promjena, a može se reći i – manji dio problema – pošto će visoke temperature nužno uzrokovati čitav niz ekstremnih pojava i vremenskih nepogoda koje na našim prostorima dosad nisu bile uobičajene.
Jedna od njih je, tvrdi Pandžić, pojava pijavica, koje će svojom snagom sve više ličiti na tornada koja haraju Sjevernom Amerikom.
U Bosni i Hercegovini, bilježi se jedan od najintenzivnijih toplotnih talasa u proteklom periodu. Bakir Krajinović, klimatolog iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda iz Sarajeva, navodi da su premašeni temperaturni rekordi na više meteoroloških stanica, i to nekoliko dana zaredom.
On je podsjetio da bi se, od pet tolotnih talasa u BiH, samo dva desila da nije klimatskih promjena.
“Mi smo u umjerenom pojasu, ali klima postaje daleko od umjerene, s tim što imamo i suprotne ekstreme, a to su hladni talasi. Porast temperatura na našem području od 1,1 – 1,4 stepeni Celzija, i očekivanih 4,5 do kraja 2100. godine, ukazuje da nas čeka buran period kada su pitanju meteorološke prilike“, priča Krajinović.
Rast nivoa Jadranskog mora
Osim pijavica, na koja upozorava Pandžić, Krajinović spominje sve češće intenzivnije poplave, udare vjetra, grad, te periode suša, koje će, kako tvrdi, takođe biti posljedica klimatskih promjena. Povremeni pljuskovi, dodaje, nisu dovoljni da poprave opštu klimatsku sliku regije, pa će prilagođavanje novim uslovima života na Balkanu postati neminovno.
Promjene se ne dešavaju samo na kopnu, one već pogađaju i Jadransko more. Pandžić navodi da su „sve češće pojave morskih poplava koje su sve izraženije i zbog postupnog rasta nivoa mora“.
Jadran je dio Mediterana, za koje Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF) tvrdi da postaje „najbrže zagrijavajuće“ i „najslanije“ sa nepovratnim promjenama života u moru, ali i života ljudi.
Navode da se temperatura Sredozemnog mora povećava za 20 odsto brže od globalnog prosjeka te da se predviđa porast njegovog nivoa za više od jednog metra do 2100. godine.
Maditeran se pretvara u tropsko more
Sredozemno more, upozoravaju iz WWF-a, nije što je nekad bilo.
“Ono se pretvara u tropsko more. Klimatske promjene nisu prijetnja za budućnost, one su prijetnja već danas, čemu svjedoče naučnici, ribari, ronioci, obalske zajednice i turisti. Puno toga se stavlja na kocku u ekološkom smislu jer je Mediteran veliki snabdijevač nas ljudi. Ako želimo okrenuti postojeći trend, moramo smanjiti ljudski pritisak na more i izgraditi njegovu otpornost. Zdravi ekosistemi i rastuća bioraznolikost su najbolja prirodna odbrana protiv uticaja klimatskih promjena”, stava je Giuseppe Di Carlo, direktor WWF-ove mediteranske morske inicijative.
Šta zemlje regije mogu učiniti kako bi, ako ne spriječile, makar ublažile drastične klimatske promjene na našem području? Pandžić i Pejanović tvrde da trebaju poštovati odredbe Pariskog klimatskog sporazuma.
“Da bi se izbjegla situacija ‘bez povratka’, potrebno je slijediti odredbe Pariškog sporazumu o ubljažavanju klime iz 2015. godine, odnosno, postupno uvoditi klimatski neutralna zelena ekonomija do sredine 2050. godine. Prema tom scenariju, udio obnovljivih izvora energije treba biti 70-80 odsto u odnosu na 20-30 odsto izvora fosilnih goriva po mogućnosti sa što manje ugljenika i nafte, a više prirodnog gasa. Pretpostavlja se da će biti neto nulti nivo emisija iz fosilnih goriva zbog mogućnosti pohrane tih emisija u biosferu i okeane. Zbog dugog ‘života’ većine staklenih gasova u atmosferi povratak na približno slično stanje predindustrijskom trajaće najmanje do kraja 21. vijeka, a uz manje optimistične scenarije znatno duže“, kaže Pandžić.
Loading ...
