„Zbog toga treba uvesti minimalnu poresku stopu na tradicionalo vazduhoplovno gorivo u visini od 10,75 evra po gigadžulu, a koja će se povećati u periodu od 2023. do 2033. godine. Oporezivanje će zavisiti od energetskog sadržaja goriva. Istovremeno će biti na snazi nulta minimalna poreska stopa na održivo vazduhoplovno gorivo / Sustainable Aviation Fuel – SAF“, kaže se u dokumentu Evropske komisije.
Održiva vazduhoplovna goriva mogu se proizvoditi od biomase (na primjer kukuruza), korišćenog ulja za jelo, ostataka hrane ili komunalnog otpada.
„Nova naknada za mlazno gorivo bi, na primjeru avio leta između Rima i Pariza, od 1113 kilometara iznosila 17,47 evra u jednom pravcu, odnosno 34,94 evra za povratni let. To bi, zapravo, u nekim slučajevima udvostručilo cijenu jeftine karte na ovoj relaciji. Recimo, sada se prodaju povratne karte za letove u septembru po cijeni od 22,16 evra“, napisali su u izvještaju analitičari S&P Global Plattsa.
U posebnom problemu naći će se niskotarifne avio kompanije. One su i ranije od strane brojnih avio kompanija bile optuživane da imaju veliki doprinos za povećanu emisiju CO2 u atmosferu.
„Karte jeftinije od deset evra doprinose zagušenju vazdušnog saobraćaja. To je ekonomski i ekološki neodgovorno“, izjavljivao je prošle godine šef Grupe Lufthansa, Carsten Spohr, dodajući da tako jeftinije karte stvaraju vještačku potražnju za letenjem.
I zvanični Brisel, ali i brojni stručnjaci godinama unazad pozivaju da se građani okrenu alternativnom putovanju vozom, na kraćim relacijama. Na zakonodavnom nivou, takva pravila već uvodi Francuska, dok holandska avio kompanija KLM već duže promoviše svoj projekat „pilotiranja“ na liniji Brisel – Amsterdam (200 kilometara), gde će avion zamijeniti vozom.