Činjenica je da bez obzira da li ste na poslu ili kod kuće, osjećanja ne možete izbjeći, uvijek će pronaći način da isplivaju na površinu. Ukoliko pokušamo da ih spriječimo i potisnemo, tek tada će dobiti ekstreman oblik, koji može dalje voditi toksičnim ili samosaboterskim ponašanjima.
2. Prepoznajte umjesto da reagujete
Možda imamo pozitivne ili negativne emocije, ali to ne znači da su one dobre ili loše. Emocije su jednostavno signal da se nešto dešava. Dakle, razmslite šta vam vaše emocije govore i kako biste ih opisali? Kada prepoznamo svoja osjećanja, možemo jednostavnije i smirenije da reagujemo na njih. Time što etiketiramo svoje emocije postajemo svjesni da je moguće osjećati se pozitivno i negativno istovremeno.
Podsetite se da vi niste definisani ni jednom emocijom koja vas zadesi i koju osetite. Jedna od rečenica čuvenog autora Viktora Frankla govori da je naša neotuđiva sloboda da biramo svoj stav u zavisnosti od okolnosti, da biramo svoj sopstveni put. Jedna loša emocija ne treba da oboji cijeli vaš dan.
4. Vodite računa o svom fizičkom zdravlju
Naše fizičko stanje je usko povezano sa emocionalnim blagostanjem. Kada smo umorni, pospani i iscrpljeni, teško ćemo prepoznati osećanja i možemo lako da upadnemo u „emocionalni“ rolerkoster. Jedan od glavnih znakova čuvenog „burnout-a“ na poslu je nesposobnost da se nosimo sa emocijama. Iz tog razloga se potrudite da dovoljno spavate, budite fizički aktivni i potrudite se da se izbalansirano hranite.
5. Vježbajte saosećajnost, zbog sebe i zbog drugih
Nerijetko smo veoma strogi prema sebi, i najčešće se ta samokritičnost i negativnost baziraju na našim emocijama. Ne možemo uvijek da kontrolišemo kako se osjećamo, ali možemo da kontrolišemo svoju procjenu u vezi sa tim šta osjećamo. Kada smo ljuti, frustrirani, ilki tužni prvo što treba sebi da kažemo je da je u redu da se tako osjećamo. Kada prihvatimo svoje sopstvene emocije, lakše je da pomognete drugima da koji se tako osjećaju.