Ističe da je u aprilu prošle godine cijena peleta bila 170 eura po toni a u ovom trenutku cijena je između 250 i 255 eura. Razlozi za to su, kako kaže, rast cijene goriva, rast sirovine koja je prošle godine bila 30 eura a sad je 45 eura, kao i rast cijena radne snage, odnosno rast minimalne cijene zarade.
“Mi nismo radili četiri mjeseca. Od sredine decembra do prije deset dana nismo radili jer nismo mogli da obezbijedimo dovoljnu količinu sirovine u prošloj godini, iz razloga što su koncesije kasno raspisane, sve je išlo tokom koji nije pogodan za nas. Imali smo koncesije koje smo dobili prije tri četiri godine, koje Vlada nije produžila u prošloj godini i to nam je dodatno stvorilo probleme u poslovanju. Problem sa raspisivanjem i ta nekakva vrste odgovornosti Ministarstva poljoprivrede da se uopšte i ne bavi ovim pitanjem, niti nas iko kontaktira. S obzirom na to da smo prva fabrika peleta u Crnoj Gori koja je sertifikovana, malo je neodgovorno od strane ministarstva i Vlade da nisu čak odgovorili ni na naše molbe da napravimo poravnanje vezano za koncesione ugovore koji su bili, jednostavno niko ništa nije uradio”, kazao je on.
Krivica je, ističe Mijajlović, u bivšoj i sadašnjoj vladi.
“Bivša vlada je napravila početak krivice, kada nijesu na vrijeme donijeli određene odluke, ova Vlada sada je samo produbila i dalje nastavila da se bukvalno ne bavi time. Kompletna sirovina koju dobijamo je iz privatnih šuma, ništa nije iz koncesija, niti mislim da je iko ušao u koncesije ove godine. Postoji proces koji se vodi, sad treba da predamo i tužbu sudu vezano za cijeli postupak. Tražili smo i medijaciju, međutim ni na to niko nije reagovao, jednostavno je zid ćutanja sa te strane”, rekao je Mijajlović.
Kaže da su prošle godine slali dopis resornim ministarstvima i tražili smanjenje PDV-a sa 21 odsto na 10 ili 7 odsto, jer je kako dodaje, to urađeno i u regionu ali su dobili odgovor od Ministarstva finansija da to nije u skladu sa nekim evropski normativima.
“To je jedan od uzroka gdje bi mogla da se napravi određena ušteda jer kompletan sadržaj peleta i sva potrošnja je domaćeg proizvoda osim goriva. Sve sirovine su domaćeg proizvoda. Nije kao u situaciji za hljeb, gdje imate brašno koje uvozite. Nije postojao razlog zbog kojeg ne bi smanjili stopu PDV-a sa 21 odsto na sedam odsto i time znatno napravili uštedu građanima”, objašnjava Mijajlović.
Ministarstvo: Ubrzo javni poziv
Troškovi proizvodnje peleta su povećani između 55 i 60 procenata u poređenju sa prethodnom godinom, kazao je za Antenu M i Dragan Otašević, direktor Direktorata za šumarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Kako dodaje, zbog aktuelnih ratnih dešavanja u Ukrajini, svjedoci smo poskupljenja goriva i životnih namirnica a ta poskupljenja, kako objašnjava, povlače i sva ostala u lancu.
“Energetska kriza izazvala poremećaj u proizvodnji drvnih peleta jer je cijena drvne sirovine koju fabrike koriste povećana više od 40 odsto, a skuplji su i naftni derivati. Kada se sve to sabere, troškovi proizvodnje su povećani između 55 i 60 procenata u poređenju sa prethodnom godinom. To se svakako odražava i na cijene na tržištu. Takođe je naglašen pritisak iz Evropske unije zbog nedostatka energenata, proširio se i na Zapadni Balkan, pa proizvođačima svakodnevno stižu upiti, pogotovo iz Italije”, kaže on.
Upitan da li je količina sirovina od kojih se pravi pelet dovoljna, Otašević naglašava da se pelet u principu proizvodi od otpadnog drveta iz šuma kao i od otpada iz prerade drveta, takođe ima slučajeva da se pelet proizvodi od drveta koje nije za tehničku upotrebu ili ogrevnog drveta.
“Svake godine se otprilike izveze oko 80% proizvedenog peleta. Recimo u 2020. godini proizvedeno je 87.000 tona, izvezeno je 69.600 tona, dok je uvezeno 1.740. U Crnoj Gori je potrošeno 19.000 tona a od te količine domaćinstva su potrošila 15.500”, objašnjava on.
Komentarišući to što se proizvođači peleta žale na nedostatak sirovina, Otašević kaže da će ubrzo biti novi javni poziv koji će raspisati Uprava za Šume i neće biti nedostatka sirovina.
U Crnoj Gori deset većih proizvođača peleta
Otašević kaže da u Crnoj Gori postoji deset privrednih društava koja se između ostalog bave i proizvodnjom peleta.
“Pored njih postoji još par manjih pogona koji nemaju stalnu proizvodnju i malog su kapaciteta. Instalisani kapaciteti ovih deset preduzeća su oko 226.000 t godišnje. Za tu količinu peleta je potrebno obezbijediti 452.000m3 biomase. Za sada je proizvodnja peleta ovih proizvođača iznosila do 82.500 t godišnje”, kaže on.
Navodi da prema podacima MONSTAT-a proizvodnja peleta je bila u 2020. godini 87.000 tona godišnje, izvoz peleta je bio 69.000 t godišnje dok je uvoz bio 1.300 tona godišnje.
“Domaća potrošnja je iznosila 19.000 t/god. a potrošnja domaćinstava je bila 15.500 t/ godišnje. Prema podacima Studije o potrošnji drvnih goriva za 2011. godinu imalo je 142 domaćinstava koja su koristila pellet u količini od 666 tona ili prosječno 4,5 t/godišnje ova studija je rađena posle popisa 2010. godine. Od tog perioda do danas evidentirana potrošnja peleta je porasla na skoro 2.000 tona godišnje. Tačniji podaci o trenutnom stanju potrošača peleta imaćemo posle popisa stanovništva koji je trebao biti 2020”, objašnjava.
U svakom slučaju, dodaje Otašević, domaća proizvodnja peleta daleko premašuje trenutne potrebe za potrošnjom.
Loading ...
