Jelena Dubak je istakla da je veoma važno edukovati omladinu u školama o Međunarodnom humanitarnom pravu (MHP), ali i istakla ulogu Crvenog krsta koja joj je dodijeljena Zakonom o Crvenom krstu Crne Gore. Dodala je koliko je važno poštovanje MHP-a u cilju spječavanja ljudske patnje, naročito tokom ratnih sukoba.
„Međunarodno humanitarno pravo ima za cilj da poboljša živote ugroženih i pruži humanitarni odgovor onima kojima su direktno ili indirektno zahvaćeni ratnim sukobom. Crveni krst Crne Gore, kroz jednu od svojih osnovnih djelatnosti, vrši širenje znanja o ovoj grani prava, edukuje stanovništvo, ali će i ubuduće raditi na izgradnji svojih kapaciteta i istraživanjima Međunarodnog humanitarnog prava. Naše djelovanje je, između ostalog, prepoznato u radu sa migrantima, tražiocima azila, ranije izbjeglicama…osobama koje su pobjegle od ratnih sukoba i potražile utočište u našoj zemlji. Mi smo odgovorni prema njima, prije svega poštujući odredbe upravo Međunarodnog humanitarnog prava”, rekla je Dubak.
Nebojša Vučinić osvrnuo se na istorijske korijene MHP-a i podsjetio na koji način je nastalo pomenuto pravo, kako se razvijalo i kada je dobilo svoj konačan i regulativama regulisan status:
„Korijeni Međunarodnog humanitarnog prava sežu daleko prije postojanja Ženevskih konvencija, kroz nepisana običajna pravila. Uloga Crvenog krsta je prije svega, u nadgledanju i primjeni konvencija, kao organizacija koja je nepristrasna, nevladina, neutralna. Sami pojam Međunarodnog humanitarnog prava, prava koje štiti ugrožene u ratnim sukobima: žene, djecu, ranjenike, brodolomnike, osobe nemoćne da se brane, nastao je tek nakon Drugog svjetskog rata, ratifikacijom Ženevskih konvencija i Dopunskih protokola, a najviše kao odgovor nehumanog ratovanja tokom Prvog svjetskog rata u kojem su korišćeni otrovni gasovi i masovna avijacija”, kazao je Vučinić dodajući da je veoma važno vršiti obuke predstavnika institucija kao što su Ministarstvo unutrašnjih poslova i pravde o poštovanju odredbi MHP-a.
Vuk Rakočević je istakao važnost usklađenosti pravnih akata u crnogorskom zakonodavstvu sa međunarodnim aktima koje je Crna Gora ratifikovala, a koji uređuju oblast MHP-a i dodao da je “potrebno je vršiti stalnu edukaciju i, još važnije, formirati nacionalnu komisiju za Međunarodno humanitarno pravo“.
Danka Milačić istakla da je „važno postojanje međusektorske saradnje u primjeni Međunarodnog humanitarnog prava. Naši pripadnici Vojske, u pristupu mirovnim misijama, moraju proći određene obuke kao i standardne operativne procedure. Specifičnost položaja Ministarstva odbrane, kada je u pitanju promocija MHP-a, što je posebno vidljivo u nastojanjima našeg Ministarstva, je da kontinuirano obučava svoje kadrove sa akcentom na poznavanju i poštovanju principa MHP-a “
„Međunarodni komitet Crvenog krsta ima status posmatrača primjene Međunarodnog humanitarnog prava u velikom broju država. Naš najveći izazov je zaštita ratnih civila i, u poslednje vrijeme, prevelikog broja izbjeglica. Svjedoci smo da se sve više razvijaju sredstva koja se upotrebljavaju u ratnnim sukobima, sve je prisutniji terorizam, kao i posljedice uticaja ratnih dešavanja na klimatske promjene. Zato je veoma važno kontinuirano vršiti obuke svih onih koji su obavezni da direktno ili indirektno primjenjuju Međunarodno humanitarno pravo”, zaključila je predstavnica Međunarodnog komiteta Crvenog krsta Neda Dojčinović
“Širenje znanja o osnovama i principima međunarodnog humanitarnog prava je jedna od osnovnih programskih djelatnosti Međunarodnog pokreta Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca uz poseban akcenat na ulozi humanitarnih radnika, zaštiti civila, ranjenih i povrijeđenih, brodolomnika i ratnih zarobljenika. Ženevske konvencije iz 1949, koje predstavljaju jedan od konstitutivnih formalnih izvora ove grane prava istovremeno predstavlju i formalni osnov djelovanja Međunarodnog pokreta Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca stoga je promocija njihovog značaja od višestruke važnosti za našu organizaciju”, saopšteno je iz Crvenog krsta Crne Gore.
Loading ...
