EVROPA SAD: Odgovori na SVA vaša pitanja

1.Privredni subjekti dobili su određenje projekte posredstvom Zavoda za zapošljavanje, kao što su:“Osposobljavanje za rad kod poslodavca“ i „Osposobljavanje za samostalan rad“, u kojima je navedeno da su od strane ZZZ Crne Gore obezbijeđena sredstva za finansiranje uposlenih lica, u bruto iznosu 409,90 eura, dok bi u tom slučaju neto zarada bila 250 eura. 

Nakon stupanja novog zakona o radu, u kojem je utvrđena minimalna neto zarada u iznosu od 450 eura, poslodavci koji su potpisali ugovore sa ZZZ Crne Gore, su u nedoumici, koji iznos sredstava treba da isplaćuju licima po osnovu zaključenog ugovora sa ZZZ Crne Gore.

Da li se sa ZZZ Crne Gore treba raditi neki anex ugovora, u kojem bi ZZZ Crne Gore obezbijedio dodatna sredstva za isplatu minimalne zarade, ili će ovaj nedostajući dio od 250 eura do 450 eura, morati poslodavci da nadomjeste.

SPAJIĆ ŽUSTRO ODGOVORIO MILU: Đukanović i njegovi trojanski konji žele urušavanje Evropa Sad

Odgovor:

ZZZCG će obezbjediti sredstva potrebna za uspješnu realizaciju Programa aktivne politike zapošljavanja.  Pozivamo sve da se obrate ZZZCG da se informišu o dinamici zaključivanja aneksa ugovora i obezbjeđivanju potrebnih sredstava.

2.Imajući u vidu da se refundacija zarada porodiljskog bolovanja od strane CZSCG vrši na osnovu Rješenja u iznosu dobijenog od prosjeka ld za prethodnih 12 mjeseci rada, interesuje nas da li tim zaposlenim licima koja su već na porodljskom odsustvu treba od 01.01.2022 da se isplaćuje minimalna zarada od 450 eura? Na primjeru zaposlene kojoj je prosjek zarade iznosio neto 300 eura, CZSCG vrši refundaciju sredstava bruto zarade u izosu od 448.00 eura, što je iznos ispod buduće minimalne neto zarade. U tom slučaju poslodavac bi snosio trošak razlike sredstava ako se povećava neto zarada jer CZSCG postupa tj. refundira zaradu na osnovu Rješenja iz prethodnog perioda.

Odgovor:- Zakonom o radu je propisana zaštita za zaposlene koji se nalaze na porodiljskom, roditeljskom, odnosno usvojiteljskom i hraniteljskom odsustvu na način što zaposleni koji koristi neko od navedenih odsustava, ima sva prava iz radnog odnosa kao što ih je imao do početka korišćenja tog odsustva, kao i sva prava na poboljšanje radnih uslova na koja bi imao pravo za vrijeme svog odsustva.

Zakonom  o radu je takođe propisano da je poslodavac dužan da u slučaju ukidanja ili umanjenja stope poreza na dohodak fizičkih lica, odnosno doprinosa za obavezno socijalno osiguranje na teret zaposlenog, iznos sredstava koji bi u skladu sa zakonom bio obračunat, obustavljen i isplaćen po osnovu tog poreza, odnosno doprinosa u dijelu koji se ukida, odnosno umanjuje isplati zaposlenom kao dio zarade.

INSPEKCIJSKI ORGANI PRATE I SANKCIONIŠU Oko 40 prijava zbog kršenja programa „Evropa sad“

Dakle u skladu sa navedenim ovim zaposlenima se uvećava zarada kao da su na radu (što podrazumijeva uvećanja predviđena Programom Evropa Sad!), dok poslodavac ima pravo na refundaciju zarade u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječijoj zaštiti.

3. Da li se naknade zarada zaposlenim koji su privremeno odsutni sa posla po osnovu: – bolesti ili, izolacije zbog covid-19 ili održavanja trudnoće ili  roditeljskog odsustva ,obračunavaju i isplaćuju na osnovu bruto prosjeka u prethodnih 12 mjeseci? Pitam, jer sam na webinaru koji je organizovao IRRCG čula da postoji nejasnoća da li naknada zarade za pun mjesec po navedenim osnovima može biti niža od neto 450 eura.

VIŠE ODGOVORA I PRIMJERA MOŽETE PROČITATI OVDJE.

Odgovor: Članom 39 Zakonom o obaveznom osiguranju, propisano je da je osnov za obrač

un naknade zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad, prosjek osnovne zarade odnosno naknade zarade, koju je zaposleni ostvario u poslednjih 12 mjeseci koji prethode mjesecu u kome je nastupila privremena spriječenost za rad. U stavu 2 je definisano da se osnovna zarada sastoji  od startne zarade, koeficijenta složenosti uvećanog  za svaku započetu godinu radnog staža i obračunske vrijednosti koeficijenta.

S obzirom na navedeno mišljenja smo da zaposlenima  koji su na privremenoj spriječenosti za rad, otpočetoj prije 01. januara 2022. godine, kojima se isplaćuje naknada zarade utvrđena u skladu sa navedenom zakonskom odredbom  i procentom  visinu naknade  zarade saglasno članu 40 Zakona, i dalje treba isplaćivati utvrđenu visinu zarade, koja će od 01. januara 2022. godine biti uvećana za  iznos doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje.

Takođe, zaposlenima koji ostvaruju pravo na privremenu spriječenost za rad od 01. januara  2022. godine  i nadalje , osnov za obračun naknade treba utvrđivati takođe, u skladu sa članom 39 Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju.

Iako je članom 101 Zakona o radu (Sl. list  CG“ br.74/19….145/.21) propisano da minimalna zarada u neto iznosu ne može biti niža od 450 eura, to se ne može odnositi na zaposlene koji su na privremenoj spriječenosti za rad, po  osnovu kojeg odsustvovanja sa posla primanj naknadu zarade utvrđenu sa odredbama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju.

Što se tiče roditeljskog odsustva: Zakonom o radu je propisana zaštita za zaposlene koji se nalaze na porodiljskom, roditeljskom, odnosno usvojiteljskom i hraniteljskom odsustvu na način što zaposleni koji koristi neko od navedenih odsustava, ima sva prava iz radnog odnosa kao što ih je imao do početka korišćenja tog odsustva, kao i sva prava na poboljšanje radnih uslova na koja bi imao pravo za vrijeme svog odsustva.

Zakonom  o radu je takođe propisano da je poslodavac dužan da u slučaju ukidanja ili umanjenja stope poreza na dohodak fizičkih lica, odnosno doprinosa za obavezno socijalno osiguranje na teret zaposlenog, iznos sredstava koji bi u skladu sa zakonom bio obračunat, obustavljen i isplaćen po osnovu tog poreza, odnosno doprinosa u dijelu koji se ukida, odnosno umanjuje isplati zaposlenom kao dio zarade.

Dakle u skladu sa navedenim ovim zaposlenima se uvećava zarada kao da su na radu (što podrazumijeva uvećanja predviđena Programom Evropa sad), dok poslodavac ima pravo na refundaciju zarade u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječijoj zaštiti

4.Upravni odbori – nerezidenti, koji nijesu zaposleni kod isplatioca, naknade su utvrdjene Odlukom u neto iznosima: Da li se bruto utvrđuje po novim stopama jer se ne radi o radnom odnosu i zaradi? 

Odgovor:Primanja članova skupština, upravnih odbora, nadzornih odbora I drugih njima sličnih tijela u pravnim licima, članova povjereništva i odbora koje imaju ta tijela, stečajnih upravnika I sudija porotnika koji nemaju svojstvo službenika suda u skladu sa članom 14 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica(“Sl.list RCG65/01…04/07 I “Sl.list CG2br.86/09…146/21) smatraju se ličnim primanjima. Shodno članu 46 istog Zakona isplatilac prihoda, obračunava , isplaćuje i uplaćuje porez po stopi iz člana 10 stav 1 tačka -9% na iznos oporezivog dohotka od 700,00€ do 1000,00€

MILATOVIĆ O PROGRAMU EVROPA SAD:  Kod 123 radnika ili 0,06 odsto zabilježena promjena ugovora sa punog na skraćeno radno vrijeme

-15%na iznos oporezivog dohotka od 1000,00 eura

Kroz IOPPD ovo primanje se unosi kroz šifru 035 (naknade za rad u odboru direktora, odnosno u upravnom odboru, nerezidentnom  fizičkom licu koji nije zaposlen u Crnoj Gori.

5. Kako se po sifri 35 ne plaćaju ni doprinosi i kako je do ovih izmjena, u IOPPD obrascu evidentiran samo iznos licnih primanja koji je oporeziv, kako su sada do 700 eura bruto ove naknade neoporezive, da li ih prijavljujemo kroz IOPPD obrazac i ako prijavljujemo objasnite na primjeru?

Odgovor: Sve isplate ličnih primanja (osim pimanja koja su izuzeta iz dohotka i na koja se ne plaća porez na dohodak, definisana članom 5 i 5a Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica) bez obzira na iznos treba kroz predviđenu šifru iskazati u IOPPD obrascu. Ukoliko je lično primanje ispod 700 eura, a Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje nije propisana obaveza obračuna  i plaćanja  doprinosa, unosi se samo iznos isplaćenog ličnog primanja .

U konkretnom primjeru, u IOPPD obrazac, kolonu 4 (šifra osnova za obračun) unosi se šifra 035 – (naknade za rad u odboru direktora, odnosno u upravnom odboru, nerezidentnom fizičkom licu koji nije zaposlen u Crnoj Gori), a u kolonu 7 (iznos osnovice za obračun), iznos do 700€.

Obračuna poreza kroz šifru 097(lična primanja čiji ukupni bruto iznos je iznad iznosa od 700€) nema, jer je iznos manji ili jednak 700€ bruto.

6. Član revizorskog odbora zaposlen kod isplatioca, rezident, koju šifru koristiti u IOPPD obrascu?

Ukoliko lice- rezident, član revizorskog odbora, je zaposlen kod isplatioca prihoda, naknada po osnovu članstva u revizorskom odboru je shodno članu 3a stav 2 Zakona o doprinosima  za obavezno socijalno osiguranje dio bruto zarade istog I kroz IOPPD obrazac se iskazuje kroz šifru 001- zarada.

7. Molimo pojasnite na primjerima kako prijaviti ove isplate članovima revizorskog odbora kroz IOPPD u situaciji kad bruto naknada manja od 700,00 eura i kada je bruto naknada 700,01 eura ili veca od tog iznosa, pa i preko1.000,00 eura?

Primjeri: 1, 2, 3 i 4 

Napomena: Primjeri obračuna za naknadu člana revizorskog odbora dati su na osnovu zaključaka Radne grupe i njihovog izjednačavanja sa članovima upravnog odbora.

Međutim, kako u Zakonu o PIO-u i Zakonu o doprinosima za obavezno socijelno osiguranje nisu navedeni kao osiguranici PIO-a, konačan odgovor na ovo pitanje RG će dati u ponedeljak nakon potvrde Fonda PIO.