Većina kupališta (83 odsto), odnosno slatkih i slanih voda na Starom kontinentu u kojima se ljudi leti rashlađuju, dovoljno je čista da zadovolji najviše standarde Evropske unije.
Ostala su mahom zadovoljavajuća, sa veoma malim procentom zagađene vode, pokazuju podaci koje je objavila EU.
Od zemalja u okruženju u kojima građani Srbije najčešće letuju, podaci pokazuju da najčistiju vodu ima Grčka. Naime, u njoj 97,1 odsto kupališta ima vodu odličnog kvaliteta, dok je 99,1 procenat voda dovoljno dobrog kvaliteta za kupanje, a gotovo da nema mesta sa nebezbednom vodom. Sledi je Hrvatska sa 95,1 odsto kupališta sa vodom odličnog kvaliteta, i nijednim sa drastično zaprljanom vodom.
„Trenutna situacija u Srbiji je takva da se svega oko 10 odsto otpadnih voda prečišćava, dok se sve ostale otpadne vode iz domaćinstava i industrije bez bilo kakvog tretmana upuštaju u reke i druge recipijente. Ovo znači da sve što danas svi u Novom Sadu i Beogradu, ali i dobrom delu drugih gradova i naselja ostave u svojim toaletima, kuhinjama i fabrikama ide direktno u reke i druge recipijente i zagađuje ih. Rokovi za rešavanje ovakvog stanja dati su u članu 19 Uredbe o graničnim vrednostima emisije zagađujućih materija u vode i rokovima za njihovo dostizanje“, objašnjava za Biznis.rs predsednik Upravnog odbora Udruženja „Inženjeri zaštite životne sredine“, Igor Jezdimirović.
Prema pomenutoj Uredbi, pravno lice ili preduzetnik koji ima postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i/ili koji svoje otpadne vode ispušta u recipijent ili javnu kanalizaciju, dužno je da svoje emisije uskladi sa graničnim vrednostima emisije propisanih zagađujućih materija u vode najkasnije do 31. decembra 2025. godine.
Takođe je naglašeno da postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda iz aglomeracija sa opterećenjem većim od 2.000 ekvivalent stanovnika (ES), koja svoje komunalne otpadne vode ispuštaju u recipijent, treba da usklade svoje emisije sa graničnim propisanim vrednostima emisije zagađujućih materija najkasnije do 31. decembra 2040. godine.