Ortoreksija je fanatična zaokupljenost pripremom zdrave hrane, planiranjem jelovnika, redovnim vežbanjem i borbom protiv pesticida, herbicida i konzervansa u toj meri da se osoba ne oseća dobro ukoliko jede nezdravu hranu.
– Normalno je i poželjno da se ljudi hrane zdravo, međutim, problem je kada kod nekih osoba to „zdravo“ pređe u opsesivno razmišljanje o hrani, tačnije o zdravoj, „čistoj“ hrani – kaže za Telegraf nutricionista Marija Đurković.
Prema rečima naše sagovornice, ortoreksija je relativno mlad pojam, a manifestuje se u vidu biranja hrane koja se smatra zdravom, čistom, dobrom, a izbegava se hrana koja je loša, „prljava“, nekvalitetna…
– Naravno, da bismo unapredili kvalitet zdravlja i života, trebalo bi da jedemo što zdravije. Ali, ljudi nisu svesni da ih preterano razmišljanje o zdravom načinu života može dovesti do psiholoških problema u vidu stresa, griže savesti, anksioznosti i društvene izolacije – ističe nutricionista.
Kult zdrave ishrane posebno je opasan za tinejdžere
Nisu samo nutricionisti zabrinuti za ovaj poremećaj – on je sve češći razlog odlaska kod psihologa.
– Ortoreksija se javlja potpuno bezazleno, iz želje da se osoba uz trening što zdravije i „čistije“ hrani – kaže za Telegraf psiholog Marta Tutić.
Ortoreksija se javlja ne samo kod osoba koje su „preko noći“ iz različitih razloga odlučile da promene način ishrane, već i u tinejdžerskom periodu u kom se javljaju i drugi poremećaji ishrane – anoreksija i bulimija.
– U tinejdžerskom periodu, potreba da budemo prihvaćeni u društvu je velika, pa se pribegava različitim dijetama i načinima ishrane. Pored toga, neke studije pokazuju da je ortoreksija prisutnija među veganima, frutarijancima i pristalicama sirovih namirnica – kaže Tutić.
Ona objašnjava da postoje određena ponašanja i navike koje odlikuju osobu koja ima ortoreksiju.
– Oni se strogo pridržavaju zdravog jelovnika, jedu manje obroke više puta dnevno, računaju energetsku vrednost svih namirnica koje unose, kao i sadržaj vitamina i minerala. Poznato je da i po nekoliko sati provode analizirajući ishranu i planirajući naredne obroke. Takođe, oni se posebno trude da budu fizički aktivni i da održe vitku figuru – navodi Tutić.